Antiratne demonstracije protiv ruske vojne intervencije u Ukrajini (2014) su održane u dva navrata u Rusiji. Prvi skup održan je 2. ožujka a drugi 15. ožujka 2014. treći je održan 21. septembra u Moskvi. Drugi prosvjed, nazvan Marš mira (ruski: Марш Мира), održao se u Moskvi dan prije referenduma o statusu Krima 2014. Prosvjedi su bili najveći u toj državi od prosvjeda 2011.-2013. koje je održala ruska oporba zbog optužbi o izbornoj prevari Jedinstvene Rusije tokom ruskih izbora 2011. Reuters je izvještavao o 20 000 osoba koje je sudjelovalo u demonstracijama 15. marta.[1]
Već 1. marta petero osoba je uhićeno zbog prosvjeda ispred zgrade Vijeća Federacije protiv rata u Ukrajini.[2] Idućeg dana 200 osoba je prosvjedovalo ispred ruskog Ministarstva obrane u Moskvi.[3] Oko 500 osoba se okupilo da prosvjeduje na Trgu Manežnaja u Moskvi dok se istodobno održao prosvjed na Trgu Sv. Izaka u Sankt Peterburgu.[4] 2. marta jedanaestero je prosvjedovalo u Jekaterinburgu, a neki su nosili ukrajinsku zastavu.[5] 15. marta prosvjedovalo je između 400 i 600 osoba, među njima i graonačelnik Jevgenij Rojzman. Istog dana prosvjedovalo se i u Čeljabinsku.[6] Otpor vojnoj intervenciji izrazio je i rock glazbenik Andrej Makarevič koji je napisao: "Ljudi Maidana su očvrstili i znaju za što se bore - za svoju državu, svoju neovisnost. [...] Moramo živjeti sa njima. Dobrosusjedski. I najradije u prijateljstvu. Ali oni sami imaju pravo odlučiti kako žele živjeti".[7] Profesor Andrej Zubov je dobio otkaz zbog članka u Vedomosti u kojem je kritizirao rusku intervenciju.[8]
2. marta jedan stanovnik Moskve je prosvjedovao protiv ruske intervencije i držao transparent na kojem je pisalo "Zaustavite rat", ali su ga odmah zlostavljali prolaznici a kada ga je policija došla uhititi jedna žena je ponudila izmisliti ozbiljnu optužbu protiv njega (premlaćivanje dijeteta); ipak, njen prijedlog je odbacila policija.[9] Andrez Zubov je usporedio rusko djelovanje na Krimu sa Anschlussom Austrije, te je dobio prijetnje. Ruski pisac Boris Akunin je predvidio da će intervencija u Ukrajini dovesti do političke i ekonomske izolacije Rusije.[9] Među osobama koje su se protivile ratu bile su Boris Njemcov, Aleksej Navalni, Ilija Jašin, Vladimir Milov i drugi.
Prosvjedi protiv ruske intervencije održani su i izvan Rusije, ispred ruskih veleposlanstava u Londonu, Berlinu, Vilniusu i Ankari 2. marta.[10]
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search